Samenvatting van de aflevering
„Postali smo svjesni prava da se imaju prava (a to znači da se živi u okviru gdje se nekome sudi prema njegovim djelima i uvjerenjima) i prava da se pripada nekoj vrsti organizirane zajednice tek kada su se pojavili milijuni ljudi koji su ta prava izgubili i nisu mogli da ih mogli povratiti zbog nove globalne političke situacije“. Hanah Arendt ove je riječi napisala1951. U djelu Izvori totalitarizma. Što znače riječi pravo da se imaju prava? To je tema današnje Occamove britve. Naš je sugovornik prof. dr. Žarko Puhovski.
„Postali smo svjesni prava da se imaju prava (a to znači da se živi u okviru gdje se nekome sudi prema njegovim djelima i uvjerenjima) i prava da se pripada nekoj vrsti organizirane zajednice tek kada su se pojavili milijuni ljudi koji su ta prava izgubili i nisu mogli da ih mogli povratiti zbog nove globalne političke situacije“. Hanah Arendt ove je riječi napisala1951. U djelu Izvori totalitarizma. Što znače riječi pravo da se imaju prava? To je tema današnje Occamove britve. Naš je sugovornik prof. dr. Žarko Puhovski.
Afleveringen
Occamova britva: Pravo da se imaju prava
Beluisterd„Postali smo svjesni prava da se imaju prava (a to znači da se živi u okviru gdje se nekome sudi prema njegovim djelima i uvjerenjima) i prava da se pripada nekoj vrsti organizirane zajednice tek kada su se pojavili milijuni ljudi koji su ta prava izgubili i nisu mogli da ih mogli povratiti zbog nove globalne političke situacije“. Hanah Arendt ove je riječi napisala1951. U djelu Izvori totalitarizma. Što znače riječi pravo da se imaju prava? To je tema današnje Occamove britve. Naš je sugovornik prof. dr. Žarko Puhovski.
Occamova britva: Neoliberalizam
BeluisterdGodine 1975. Margaret Thatcher izabrana je za čelnicu Konzervativne stranke. Njezin biograf Charles Moore piše da je ona ušla u središte Konzervativne stranke, iz torbice izvadila djelo Friedricha von Hayeka Utemeljenje slobode i rekla: „Ovo je ono u što mi vjerujemo“. Četiri godine kasnije ona je Konzervativnu stranku vodila u pobjedu na izborima. Njezina vlada počela je provoditi politiku temeljenu i na Hayekovim djelima. Od tog vremena do tada malo poznata riječ neoliberalizam postat će sve poznatija. O tom neoliberalizmu govorit ćemo u današnjoj Occamovoj britvi. Naš je sugovornik prof. dr. Mislav Žitko s Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Occamova britva: Pascalova oklada
BeluisterdBio je genij. Kada mu je bilo dvanaest godina sestra ga je zatekla kako komadom ugljena na pločniku crta geometrijske likove i izvodi dokaz za 32. propoziciju iz Euklidove I. Knjige Elemenata. Za oca, koji se bavio obračunavanjem poreza, izradio je prvi mehanički stroj za računanje. Sa sedamnaest godina objavio prvo djelo iz geometrije, otkrio je temeljni zakon hidrostatike i načelo rada hidrauličke preše. Zasnovao je teoriju vjerojatnosti, prije Gottfrieda Leibniza izveo prvo parcijalno integriranje. Bavio se teorijom brojeva i infinitezimalnom računom. I postavio je jedan od najoriginalnijih razloga zašto bi se trebalo vjerovati u Boga. Tko je on? Kakav je on postavio razlog za vjerovanje u Boga? Kakve veze ima taj razlog s teorijom odlučivanja? To su teme današnje Occamove britve. Naš je sugovornik profesor doktor Boran Berčić s Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci.
Occamova britva: Kraj matematike?
BeluisterdU jesen 2026. OpenAI objavio je dokaze za više od 700 matematičkih teorema. Neki od tih teorema bili su neriješeni desetljećima. Prije te spektakularne objave matematičar Daniel Litt objavio je esej pod naslovom Kraj matematike. Onda je izmijenio naslov eseja u Početak matematike. Bližimo li se onda kraju matematike? Ili je to njezin novi početak? To je tema današnje Occamove britve. Naš je sugovornik profesor doktor Zvonimir Šikić.
Occamova britva: "Pojedinci imaju prava"
Beluisterd„Pojedinci imaju prava i postoje stvari koje im nijedna osoba ili skupina ne smije učiniti (a da ne povrijedi njihova prava). Ta su prava tako čvrsta i dalekosežna da se postavlja pitanje što država i njezini dužnosnici smiju činiti, i mogu li uopće išta činiti“. S ove dvije rečenice počinje djelo Roberta Nozicka Anarhija, država, utopija. Što znače te riječi? Koliko je radikalna vizija države i društva Roberta Nozicka? Je li za njega uopće opravdano postojanje bilo kakve države? ? To su teme današnje Occamove britve. Naš je sugovornik doktor Neven Petrović s Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci.